U svijetu koji nas neprestano bombardira informacijama i mogućnostima, lako je izgubiti smjer. Seneka, rimski filozof, savjetuje nas da sve naše napore usmjerimo prema nečemu, imajući na umu krajnji cilj. No, nije sama aktivnost ta koja nas uznemirava, već krive predodžbe o stvarima koje nas mogu dovesti do ludila.
Jedan od zakona iz knjige "48 zakona moći" Roberta Greena, koji glasi Planirajte sve do kraja, ističe važnost predviđanja budućnosti i sprečavanja da nas okolnosti savladaju. Slično tome, Stephen Covey u svojih "7 navika visoko učinkovitih ljudi" naglašava važnost početka s krajem na umu.
Ali što to znači u praksi? Znači da svaki put kada započnemo neki projekt, donesemo odluku ili postavimo cilj, trebamo jasno zamišljati krajnji ishod. To ne znači da ćemo uvijek postići točno ono što smo zamislili, ali bez jasne slike o tome što želimo, sigurno nećemo ništa postići.
Stoici, poput Seneke, učili su o važnosti pravilnog percipiranja stvari, što nazivaju oiêsis - krive predodžbe. Te krive predodžbe, a ne vanjske aktivnosti, odgovorne su za nemir u našim dušama.
Kada naši napori nisu usmjereni na jasan cilj, kako ćemo znati što trebamo raditi svakodnevno? Kako ćemo odlučiti što odbiti, a što prihvatiti? Kako ćemo znati kada smo zadovoljni, kada smo postigli cilj ili kada skrenemo s puta?
Bez definiranih ciljeva, bez jasnoća namjera, lako padamo u zamku besmislenih aktivnosti koje ne vode nikamo. Možemo se čak naći i na rubu "ludila", izgubljeni bez smjera.
Zaključak
Dakle, sljedeći put kada se zapitate zašto se osjećate zaglavljeno ili nezadovoljno, razmislite o svojim namjerama i ciljevima. Jesu li jasni? Vode li vas prema životu koji želite? Ako ne, možda je vrijeme da uzmete list papira, olovku i počnete sa stvaranjem jasnije vizije svoje budućnosti. Jer, kao što je rekao Seneka, nije aktivnost ta koja nas uznemirava, već krive predodžbe o stvarima.