Sapiens : Kratka povijest čovječanstva by Yuval Noah HarariMy rating: 5 of 5 stars
Kako da počnem ovu recenziju? Kako započeti recenziju knjige koja je uzdrmala sve što znaš o svijetu i sve što si naučio otkako si se rodio? Prvo ću započeti tako da kažem da svi trebaju pročitati ovu knjigu. Ne kažem da je trebaju čitati kao da je to neki manifest, nego kritički promišljati o onom što čitaju. Knjiga je napisana tako hladno s autorove strane da zvuči kao da nas je neki Marsovac proučavao i bez imalo emocija opisao našu vrstu. Za sve nas koji smo oblikovani po katoličkom svjetonazoru ova knjiga je šokantna. Tko je slabiji vjernik kao ja, ova će knjiga sigurno još više uzdrmati neka razmišljanja.
Ispod ću se osvrnuti na neke dijelove knjige koje sam izvukao kao najzanimljivije. Ako niste čitali knjigu, nemojte dalje čitati jer možete saznati neke stvari iz knjige koje želite sami pročitati.
"Biolozi organizme označavaju latinskim imenom od dvije riječi, od kojih prva određuje rod a druga vrstu. Tako je primjerice latinsko ime lava Panthera leo, što će reći da je on pripadnik vrste leo i roda Panthera. Isto tako pretpostavljam da su svi moji čitatelji organizmi označeni s Homo sapiens— to jest da su pripadnici vrste sapiens (mudri) i roda Homo (čovjek)."- Ovdje se odmah uspostavlja stil pisanja ove knjige a to je da smo mi ljudi životinje u biti kao i lav ili tigar.
"Kod Homo sapiensa mozak čini otprilike 2-3 posto ukupne tjelesne težine, ali troši čitavih 25 posto tjelesne energije u stanju mirovanja. Nasuprot tome, mozak drugih velikih majmuna, kad tijelo miruje, troši tek 8 posto njegove energije."
"Tolerancija baš ne spada u osnovne sapiensove odlike. U naše doba već su i male razlike u boji kože, dijalektu i vjeri dostajale da jednu skupinu sapiensa potaknu na istrebljenje druge. I zašto bi onda drevni sapiensi bili išta tolerantniji prema jednoj potpuno drukčijoj ljudskoj vrsti?"
"Kad je Charles Darwin iznio misao da je Homo sapiens samo još jedna vrsta životinje, ljudi su se zgranuli. U to čak ni danas mnogi ne žele povjerovati." - Pa kako da povjerujemo kada smo od malena odgajani da su ljudi potekli od Adama i Eve koje je stvorio Bog? Ako smo nešto naučili kao djeca i stekli te vrijednosti po kojima smo živjeli godinama, nekada i desetljećima, kako ćemo preko noći to sve odbaciti?
"Najvjerojatniji, međutim, odgovor glasi da je uzrok tome upravo ono što tu raspravu i čini mogućom: Homo sapiens je naime osvojio svijet zahvaljujući prije svega svom jedinstvenom jeziku." - Autor s ovim postavlja temelje za svoju teoriju o mitovima i pričama koje spajaju ljude i drže ih na okupu, a to je glavno što nas razdvaja od drugih životinja.
"Pojavu novog načina razmišljanja i komuniciranja, a do koje dolazi prije 70 do 30 tisuća godina, danas zovemo kognitivnom revolucijom."
"Razmjerno je lako ustvrditi da samo Homo sapiens posjeduje sposobnost govorenja o nečemu što stvarno ne postoji, te da svaki put kad se probudi može povjerovati u pet nemogućih stvari. Majmuna nikad ne bismo mogli uvjeriti da nam dade bananu zbog obećanja da će ih poslije smrti, u nekom majmunskom raju, uživati u beskonačnim količinama." - Autor je posebno brutalan prema svim svjetskim religijama s kojima se na ovaj način može se čak reći i izruguje.
"Baš kao što ljudski političari u izbornoj kampanji obilaze elektorat pa se rukuju s ljudima i cmaču bebe, tako i aspiranti na najviši položaj u čoporu troše mnogo vremena na grljenje, tapšanje i ljubljenje malih majmunčića." - Strašno upečatljiva usporedba i na neki način dokaz koliko smo slični. Posebno mi je zanimljiv autorov izbor riječi koji je često i humorističan, kao u ovom slučaju riječ "cmaču".
"Alfa-mužjak najčešće svoj položaj stječe ne zato što je tjelesno jači nego zato što stoji na čelu velike i stabilne koalicije." - nije bitna fizička snaga nego odnosi s ljudima koji te štite. Svaki narod vrlo lako može svrgnuti jednog čovjeka koji im je vođa ali ne mogu zato što je okružen vjernom koalicijom s kojom održava odlične odnose.
"Sociološka su istraživanja pokazala da je najveća “prirodna” veličina skupine povezane tračem ograničena brojem od 150 pojedinaca. Većina ljudi ne može prisno poznavati više od oko 150 drugih ljudi, a niti ih efikasno ogovarati."
"Kad se, međutim, jednom prijeđe ta granica od 150 članova, stvari više ne mogu tako funkcionirati. Diviziju s tisućama vojnika ne možemo voditi kao vod. Uspješne obiteljske tvrtke kad narastu i zaposle više radnika, obično dožive krizu. I ako se ne mogu preobraziti, završe na bubnju."
"Pa kako je onda Homo sapiens uspio prekoračiti tu kritičnu granicu, da bi napokon osnovao i gradove s desetcima tisuća stanovnika i carstva koja vladaju nad stotinama milijuna? Tajna se vjerojatno krije u pojavi fikcije." - evo ga, tu dolazi do ove riječi fikcija kojom opisuje sve što okuplja ljude a nije neka prirodna nepromjenjiva činjenica (religija, nacija, ...)
"Velik broj stranaca može uspješno surađivati samo ako vjeruje u zajednički mit." - Mit je u ovom slučaju na primjer religija.
"Pa ipak, ništa od svega toga ne postoji izvan priča koje ljudi izmišljaju, pričaju i prepričavaju. U svemiru ne postoje bogovi, ni nacije, ni novac, ni ljudska prava, ni zakoni, a ni pravda izvan zajedničke mašte ljudskih stvorenja." - Brutalna činjenica koju je teško osporiti.
"Peugeot pripada posebnoj vrsti pravnih fikcija koje zovemo “društvima s ograničenom odgovornošću”. Zamisao koja se krije iza takvih kompanija spada među najgenijalnije ljudske izume. Homo sapiens je bez njih živio bezbrojna tisućljeća. U najvećem dijelu pisane povijesti imovinu su mogli posjedovati samo ljudi od krvi i mesa, oni s dvije noge i velikim mozgom." - Ne trebam naglašavati za svaki citat da je brutalan koji ovdje navedem, jer i ovaj je takav.
"Kako je zapravo Armand Peugeot, čovjek, stvorio Peugeot, kompaniju? Zapravo isto onako kako su kroz ljudsku povijest svećenici i vračari stvarali bogove i demone, i kao što tisuće francuskih paroha i danas po župnim crkvama svake nedjelje stvaraju Kristovo tijelo. Sve se to vrtjelo oko pričanja priča i uvjeravanja ljudi da u njih povjeruju."
"Tako sapiens sve od kognitivne revolucije zapravo živi u dvostrukoj zbilji. S jedne strane imamo objektivnu stvarnost rijeka, stabala i lavova; s druge pak imaginarnu realnost bogova, nacija i korporacija. S prolaskom vremena, ta je imaginarna zbilja postajala sve moćnija, tako da danas i sam opstanak rijeka, stabala i lavova ovisi o milosti imaginarnih entiteta, recimo bogova, nacija i korporacija." - Mind blown. Zar ne?
"Zamislimo samo nekog Berlinca koji se rodio 1900. i doživio duboku starost stogodišnjaka. On je djetinjstvo proveo u carstvu Hohenzollerna pod Vilimom II., zrela ljeta u Weimarskoj Republici, nacističkom Trećem Reichu i komunističkoj Istočnoj Njemačkoj, da bi na koncu umro kao građanin demokratske i ujedinjene Njemačke. Tako je uspio biti članom pet vrlo različitih društveno-političkih sustava, iako je njegov DNK ostao savršeno isti." - I kako sada reći da je država ili nacija nepromjenjiva ili sveta?
"Pogrešno je, međutim, te razlike promatrati na razini pojedinca i obitelji. Postavimo li jednog čovjeka prema jednoj čimpanzi, pa čak i deset jednih prema deset drugih, otkrit ćemo upravo neugodne sličnosti. Značajne se razlike počinju pojavljivati tek kad prijeđemo prag od 150 pojedinaca, a kad stignemo i do 1000-2000 njih, razlike postaju upravo zapanjujuće." - Životinje veze održavaju poznanstvima, dok ljudi to rade mitovima i pričama s potpuno nepoznatim ljudima s kojima dijele tu priču u koju vjeruju.
"Kad su se pojavili poljodjelstvo i industrija, ljudi su se počeli sve više, u cilju opstanka, oslanjati na vještine drugih ljudi, pa su se tako otvorile nove “niše za imbecile”. I zato danas možete preživjeti i prenijeti na sljedeći naraštaj svoje ni po čemu značajne gene, radeći kao vodonoša ili radnik na tekućoj traci."
"Povrh ovog, sakupljače je čekalo i manje kućnog dirinčenja. Niti su imali suđe koje treba prati, niti tepihe koje treba saugati, ni podova koje treba laštiti, ni pelena koje treba mijenjati, ni računa koje treba platiti." - s ovim citatom se vidi kako se autor ruga čovjeku koji je živio savršeno sretan dok nije sam sebi nametnuo određena pravila i izgubio sve svoje vrijeme obavljajući jednu beznačajnu stvar za drugom.
"Današnja kineska tvornička radnica kreće od kuće oko sedam ujutro, da bi kroz zagađene ulice stigla do svoje tvorničke robijašnice u kojoj će na isti način iz dana u dan— i tako deset dugih, zatupljujućih sati— posluživati isti stroj, da bi se onda oko sedam uvečer vratila kući da opere suđe i rublje. Prije trideset tisuća godina kineska je sakupljačka sa svojim družicama odlazila iz tabora u recimo osam ujutro. Potom bi sve one lutale okolnim šumama i livadama berući gljive, iskapajući jestivo korijenje, hvatajući žabe i povremeno hvatajući vjetar pred tigrom. Ali bi se onda, nedugo iza podneva, vraćale u tabor da priprave ručak. Tako im je ostajalo obilje vremena za ogovaranje, pričanje priča, igranje s djecom i čisto zjakanje. Razumije se da bi ih ponekad znao ugrabiti tigar ili ujesti zmija, ali su zato s druge strane bile pošteđene automobilskih nesreća i industrijskog zagađenja."
"Animizam je pak vjerovanje da gotovo svako mjesto, svaka životinja, svaka biljka, pa čak i svaka prirodna pojava posjeduje svijest i osjećaje, te da mogu izravno komunicirati s ljudima."
"Homo sapiens je otjerao u nestanak otprilike polovicu krupnih životinja planeta, i to još mnogo prije nego što je izumio kotač, pismo i željezno oruđe." - stravično je zamisliti koliko je to živih bića bilo u to vrijeme. Možda bi neki danas bili opasni čak i po modernog čovjeka da su preživjeli. Možda bi zbog tih životinja još bili u hranidbenom lancu. "Kad bismo znali koliko smo već vrsta iskorijenili, možda bi nas to još jače potaknulo da zaštitimo one koje su uspjele opstati."
"Ali sve se to promijenilo prije nekih 10 000 godina kad je sapiens počeo skoro sve svoje vrijeme i trud posvećivati manipuliranju životom tek nekoliko životinjskih i biljnih vrsta. Od zore do mraka ljudi su sijali sjeme, zalijevali biljke, trijebili korov i gonili ovce na najbolje pašnjake. Taj će im rad, smatrali su oni, pribaviti više plodova, pšenice i mesa. Bila je to revolucija u načinu ljudskog življenja— takozvana agrarna revolucija."
"Čak i danas, uza svu našu naprednu tehnologiju, preko 90 posto svih kalorija kojima se hrani čovječanstvo potječe iz šačice biljaka koje su naši preci udomaćili između 9500. i 3500. pr. Kr.— to jest iz pšenice, riže, kukuruza, krumpira, prosa i ječma."
"Pa ipak, umjesto da najavi novu eru lagodnog života, agrarna je revolucija stvorila zemljodjelce koji su u pravilu živjeli mnogo i teže i ispraznije od sakupljača. Lovci-sakupljači provodili su vrijeme na poticajniji i raznovrsniji način, i bili su manje izloženi opasnostima od bolesti i gladi. Nema dvojbe da je agrarna revolucija povećala ukupnu količinu hrane kojom je raspolagao ljudski rod, ali ta dodatna hrana nije predmnijevala bolju ishranu ili više dokolice. Naprotiv, ona je dovela samo do populacijske eksplozije i stvaranja razmaženih elita. Prosječni je seljak radio teže od prosječnog lovca i zauzvrat dobivao slabiju hranu. Agrarna je revolucija najveća podvala u povijesti svijeta." - Mislim da je ovo bio glavni preduvjet da se stvori društvo kakvo je danas. Da smo nastavili biti lovci i lutati šumama, nikada se ne bi civilizirali niti postali što smo danas.
"I tko je za to odgovoran? Ni kraljevi, ni svećenici, ni trgovci. Krivac je šačica biljnih vrsta, u prvom redu pšenica, riža i krumpir. I te su biljke pripitomile Homo sapiensa, a ne obratno."
"Pšenica je to ostvarila manipulirajući Homo sapiensa u svoju korist. Taj je majmun sve do prije oko 10 000 godina živio prilično udobnim životom skupljajući i loveći, ali je onda počeo ulagati sve veće napore u uzgoj pšenice."
"Ona ne voli kamen, pa će sapiens .slomiti leđa krčeći njive. Pšenica ne voli svoj prostor, vodu i minerale dijeliti s drugim biljkama, pa će zato ljudi i žene provoditi duge dane u trijebljenju korova pod nemilim suncem." - Radio sam poljoprivredu kao mali tako da znam šta misli pod ovim. Mrzio sam taj posao.
"Njezina je glad čak natjerala sapiensa da skuplja životinjski izmet da nahrani tlo iz kojeg ona raste."
"Proučavanja su drevnih kostura dovela do zaključka da je prijelaz na poljodjelstvo izazvao čitav niz bolesti, primjerice diskopatiju, artritis i kilu."
"Težnja je za lagodnijim životom dovela do bijede, i to ne posljednji put. Isto se događa i nama danas. Koliko je mladih, tek završivši koledž, prihvatilo zahtjevan posao u jakoj tvrtki, zaklevši se da će svojski zapeti kako bi zaradili novac koji će im omogućiti da već u 35. odu u mirovinu i počnu se baviti onim što ih stvarno zanima? Ali dok dođu u te godine, oni već imaju velike hipoteke, djecu na školovanju, kuću u predgrađu kakva traži bar dva automobila po obitelji, i uvjerenje da život nije vrijedan življenja bez zaista dobrog vina i skupih putovanja u inozemstvo. I što bi sad oni trebali učiniti, vratiti se kopanju gomolja? Ne, nego će zapeti s dvostrukom žestinom i nastaviti robijati."
"Danas ja, međutim, svaki dan primam na desetke pisama, sve od ljudi koji se nadaju brzom odgovoru. Mislili smo da time štedimo vrijeme, a zapravo smo kolo života zavrtjeli deseterostrukom brzinom."
"Jer posvuda su nicali vladari i elite da žive na seljakovim viškovima hrane, ostavljajući mu tek koliko mu je nužno za goli opstanak. Ti izgubljeni viškovi bili su pokretač politike, ratova, umjetnosti i filozofije. Oni su podigli palače, tvrđave, spomenike i hramove. Sve do potkraj moderne ere, preko 90 posto čovječanstva tvorili su seljaci koji su svakog jutra ustajali da u znoju lica svojega pluže zemlju svoju. Viškom što bi ga proizveli hranila se malena manjina elite— kraljevi, državni službenici, vojnici, svećenici, umjetnici i mislioci— ljudi koji će puniti povijesne knjige. Povijest je bila nešto što je stvarao jako malen broj ljudi, dok su svi ostali orali polja i teglili vedrice s vodom."
"Kad je agrarna revolucija otvorila mogućnost stvaranja mnogoljudniji gradova i silnih carstava, ljudi su počeli izmišljati priče o velikim bogovima, domovini i dioničkim društvima da njima stvore nužne društvene veze."
"I stoga iz imaginarnog poretka nema izlaza. Kad srušimo zidove svog zatvora i poletimo prema slobodi, mi zapravo samo trčimo u prostranije dvorište nekog većeg zatvora."
"Mnogi od potpisnika Deklaracije neovisnosti bili su robovla-snici. A kad su potpisali Deklaraciju, nisu zbog toga oslobodili robove niti su sebe počeli smatrati licemjerima. Prema njihovu naziranju, prava ljudi nisu imala nikakve veze s crncima." - Kako licemjerno. Napisati deklaraciju ove vrste a imati robove.
"3000 godina kasnije, kad je komunistička Kina uvela “politiku jednog djeteta”, mnoge su kineske obitelji nastavile u rođenju djevojčice vidjeti nesreću. I zato bi ponekad roditelji znali napustiti, dapače i umoriti žensku bebu samo da bi mogli pokušati još jednom, nadajući se dječaku." - ne mogu vjerovati da su ljudi sposobni biti ovako okrutni.
"Ključ pobjede obično tvori sposobnost održavanja mira kod kuće, stjecanja saveznika vani, kao i shvaćanja što se zbiva u tuđoj glavi (napose u glavi neprijatelja)."
"Mitovi i fikcije privikavali su ljude, skoro od samog trenutka rođenja, da misle na određen način, da se ponašaju u skladu s određenim mjerilima, da imaju određene želje i poštuju određena pravila." - Ako ovo nije istina, da li bi neki čovjek rođen na otoku ikad u svom životu saznao za ijednu religiju? Ili bio ponosni član neke nacije?
"Počet ćemo pričom o najvećem osvajaču u povijesti, osvajaču izvanredno tolerantnom i prilagodljivom, a koji je baš zahvaljujući tim vrlinama pretvorio ljude u svoje gorljive učenike. Taj je osvajač bio novac. Ljudi koji ne vjeruju u istoga boga niti slušaju istoga kralja ipak su spremni služiti se istim novcem. Osama bin-Laden, usprkos svoj svojoj mržnji prema američkoj kulturi, američkoj religiji i američkoj politici, ipak je jako volio američke dolare."
"Moguće je čak i seks pretvoriti u spas duše, kako su to činile prostitutke u petnaestom stoljeću, kad su se podavale za novac, a onda tim novcem od Katoličke crkve kupovale indulgencije." - Još jedno licemjerje.
"Sve od oko 200. pr. Kr. većina je ljudi živjela u carstvima. I čini se vjerojatnim da će većina ljudi i u budućnosti živjeti u njemu. Ovaj će put, međutim, to carstvo bili zaista svjetsko. Imperijalna vizija o vlašću nad čitavim svijetom mogla bi se vrlo brzo ostvariti." - Novi svjetski poredak? Teorija zavjere ili činjenica?
"Danas, u godini 2015., svijet je i dalje politički rascjepkan, ali države brzo gube svoju neovisnost. Nijedna od njih nije zbiljski sposobna voditi neovisnu ekonomsku politiku, po volji objavljivati i voditi ratove, pa čak ni voditi vlastite unutarnje poslove po vlastitom nahođenju." - A Hrvatska je platila strašnu cijenu da izbori tu neovisnost koju sada dobrovoljno ponovno predaje drugima.
"Svjetskim carstvom što se kuje pred našim očima ne vlada ni jedna pojedina država ili etnička skupina. Vrlo slično kao i u slučaju kasnog Rimskog Carstva, njime upravlja multietnička elita, a na okupu ga drže zajednička kultura i zajednički interesi. Diljem čitavog svijeta sve više poduzetnika, inženjera, stručnjaka, učenjaka, pravnika i menadžera osluškuje zov da se pridruže tom carstvu. Stoga oni moraju duboko razmisliti da li da se odazovu tom imperijalnom zovu ili da ostanu vjerni svom narodu i svojoj državi. I sve ih više bira carstvo." - Ovo se može vidjeti na dijelu svaki dan ako pogledate vijesti. Pitanje koje se postavlja je da li treba imati neovisnost u današnjem svijetu ili se bolje prikloniti našoj vrsti koja želi garantirati jednaka prava cijelom svijetu?
"Za 300 godina od Kristova raspeća pa do obraćenja cara Konstantina, politeistički su rimski carevi pokrenuli samo četiri opća progona kršćana. I mjesni su ih upravitelji i namjesnici potaknuli još nekoliko. Pa ipak, ako zbrojimo sve žrtve svih tih progona, otkrivamo da u čitava ta tri stoljeća politeistički Rimljani nisu pobili više od nekoliko tisuća kršćana.64 Nasuprot tome, u sljedećih 1500 godina, sami su kršćani potukli na milijune kršćana samo u obranu malo drukčijeg tumačenja te religije ljubavi i milosrđa." - ovo mi je uvijek bilo fascinantno da netko može ubijati u ime religije koja bi trebala biti sve osim ubijanja.
"Vjerski ratovi između katolika i protestanata, a koji su u šesnaestom i sedamnaestom stoljeću meli Europom, u tom su pogledu posebno notorni. Svi koji su u njima sudjelovali prihvaćali su Kristovo božanstvo i Njegovo evanđelje ljubavi i milosrđa. Nesuglasice su, međutim, izbile oko same naravi te ljubavi. Protestanti su vjerovali da je Božja ljubav tako velika da se Bog utjelovio i dao da ga muče i razapnu, te da je tim činom iskupio istočni grijeh i otvorio nebeska vrata svima koji ispovijedaju vjeru u Njega. Katolici su opet tvrdili da vjera, iako bitna, nije dovoljna. Da dođu u raj, vjernici moraju sudjelovati u crkvenim obredima i činiti dobra djela. Protestanti to nisu željeli prihvatiti, tvrdeći da taj daš-dam umanjuje veličinu Božje ljubavi. Svatko tko vjeruje da ulaz u raj ovisi o njegovim dobrim djelima uvećava vlastitu važnost, te prešutno tvrdi da Kristova patnja na križu i Božja ljubav za čovjeka nisu dovoljni."
"Na dan 23. kolovoza 1572. francuski katolici, koji su isticali važnost dobrih djela, napali su zajednice francuskih protestanata, koji su prednost davali Božjoj ljubavi prema čovjeku. U tom napadu, takozvanoj Bartolomejskoj noći, za niti 24 sata bilo je poklano negdje između 5 i 10 tisuća protestanata. Kad je papa u Rimu čuo za tu vijest iz Francuske, obuzela ga je tolika radost da je u slavu tog događaja upriličio svečane molitve, te je čak i od Giorgija Vasarija naručio da mu jednu sobu u Vatikanu uresi freskom tog pokolja (ta je soba danas zatvorena za posjetitelje).65 U ta su 24 sata sami kršćani pobili više svoje kršćanske braće no što ih je kroz čitavo svoje postojanje pobilo politeističko Rimsko Carstvo."
"Tako je primjerice judaizam tvrdio da najviša sila u svemiru zna i za interese i pristranosti, no da je ipak od svega najviše zanima sićušna židovska nacija i opskurna zemlja Izrael." - Kako je ovo čudno da se razmišlja u okviru male zemlje na ovaj način.
"Ali kršćanski sveci starim politeističkim bogovima nisu samo sličili. Počesto su oni baš ti isti bogovi i bili, pa makar i prerušeni. Tako je primjerice glavna božica keltske Irske prije dolaska kršćanstva bila Brigid. A kad se Irska pokrstila, krstiti se pošla i Brigid. I postala sveta Brigita, koja je i dan današnji najštovaniji svetac katoličke Irske." - Ako je ovo sve istina, pa kako ne povjerovati da je sve u biti izmišljeni mit i priča?
"Bezbrojni kršćani, muslimani i Židovi otišli su čak tako daleko da zamišljaju kako dobri Bog, u svojoj borbi protiv Vraga, treba našu pomoć, a što je, između ostalog, dovelo i do poziva na džihad i križarskih pohoda."
"On je opazio da muškarci i žene, djeca i starci, redom pate ne samo zbog povremenih katastrofa, primjerice rata i kuge, nego i zbog tjeskobe, osjećaja nemoći i unutrašnjeg nezadovoljstva, te da je sve to, po svemu sudeći, neodvojiv dio ljudske sudbine. Ljudi trče za moći i bogatstvom, skupljaju znanje i imetak, rađaju sinove i kćeri, grade kuće i dvorce. Pa ipak, bez obzira koliko postigli, nikad nisu zadovoljni. Ljudi koji žive u bijedi, sanjaju o bogatstvu. Oni koji imaju milijun, žele dva. Oni koji imaju dva, žele deset. Čak ni bogati i slavni nikad nisu stvarno zadovoljni. I njih stalno progone brige i strahovi, sve dok im bolest, starost i smrt ne prirede gorak kraj. I sve što je čovjek za života skupio, raspline se kao dim. Život je besmislena utrka. No kako od toga pobjeći?" - Ova knjiga stvarno za djelovati depresivno na čovjeka jer tako olako neke stvari prikaže beznačajnima da se čovjek zapita čemu išta raditi.
"Humanisti vjeruju da je jedinstvena narav Homo sapiensa najvažnija pojava na svijetu, i da baš ona određuje smisao svega što se zbiva u svemiru. Najviše je dobro ono što je dobro za Homo sapiensa. Ostatak svijeta i sva druga bića postoje isključivo za dobrobit njegove vrste." - Autor ponovo staje u obranu cijelog životinjskog svijeta kojem pripada i čovjek, koji po njemu ni po čemu nije poseban.
"Nacisti su tumačili da se i sam Homo sapiens pojavio kad je evolucija stvorila jednu “superiornu” populaciju drevnih ljudi, dok je “inferiorne” populacije poput neandertalaca istrijebila."
"Politika bijele Australije koja je ograničavala doseljavanje nebijelih rasa u Australiju ostala je na snazi sve do 1973." - ovo mi je također fascinantno da je ovako nedavno bio ovakav zakon.
"Australski Aboridžini nisu stekli jednaka politička prava sve do 1960-ih, dok se većini branilo glasanje zato što se smatralo da su nesposobni funkcionirati kao građani."
"Nacistički promidžbeni plakat desno prikazuje “rasno čistog arijca”, a lijevo “mješanca”. Jasno se opaža divljenje ljudskom tijelu, baš kao i strah da bi niže rase mogle zagaditi ljudski rod te izazvati njegovu degeneraciju."
"Znanstvenici koji su se pozabavili unutrašnjim mehanizmima ljudskog organizma u njemu ne nađoše duše." - Mora postojati nešto. Iako, kada malo razmisliš na ovaj način kako ću sada ispod navesti možda ima smisla. Šta je duša u smislu osobnosti? Da li starac koji umre s gubitkom pamćenja u raju ima sjećanje i duša je onakva kakva je bila prije te bolesti?
"Neka kulturna ideja— primjerice vjerovanje u kršćanski raj iznad oblaka i komunistički ispod spomenutih— može natjerati čovjeka da čitav svoj život posveti njezinu širenju, makar i po cijenu života. Čovjek umre, ali se ideja proširila. U skladu s takvim shvaćanjem, kulture nisu nikakve urote koje zakuhaju jedni da bi iskoristili druge (kao što su skloni misliti marksisti). Naprotiv, kulture su mentalni paraziti koji nastaju slučajno, da bi zatim iskoristili sve ljude koje zaraze."
"Priča o Kuli babilonskoj, priča o Ikaru, priča o Golemu, kao i bezbroj drugih mitova učili su ljude da svaki pokušaj nadilaženja ljudskih ograničenja nužno vodi u razočaranje i propast."
"Jedina moderna ideologija koja smrti još daje ključno mjesto jest nacionalizam. U svojim poetičnijim i očajnijim trenutcima, nacionalizam onima koji poginu za narod obećavaju život vječni u kolektivnom sjećanju. Ipak je to obećanje tako maglovito da čak ni većina nacionalista zapravo ne zna što bi s tim počela."
"Jednoga dana dok su trenirali, astronauti su naišli na nekog starog Indijanca. I on ih je upitao što tu rade. Oni mu odgovore da su članovi istraživačke ekspedicije koja će uskoro krenuti na Mjesec. Kad je to starac čuo, na nekoliko je trenutaka utihnuo, a onda upitao astronaute bi li mu mogli učiniti uslugu. “Što biste željeli?” upitali su. “Pa ovaj,” odgovorio je starac, “ljudi iz mog plemena vjeruju da na Mjesecu žive sveti duhovi. Pa sam si mislio, biste li im mogli prenijeti jednu važnu poruku mog naroda.” “A koja glasi?” upitali su astronauti. Čovjek je izgovorio nešto na svom plemenskom jeziku, pa zamolio astronaute da to ponove mnogo puta, sve dok to nisu naučili naizust. “A što to znači?” upitali su astronauti. “O, to vam ne smijem reći. To je tajna koju smije znati samo moje pleme i duhovi na Mjesecu.” Kad su se vratili u bazu, astronauti su se dali u potragu sve dok nisu našli nekog tko govori tim plemenskim jezikom, pa ga zamolili da im prevede tu tajnu poruku. Kad su ponovili to što su naučili, prevoditelj je prasnuo u grčevit smijeh. Kad se smirio, astronauti su ga upitali što to znači. A ovaj im je objasnio da rečenica koju su tako marljivo učili, glasi: “Ne vjerujte tim ljudima ni jednu jedinu riječ. Došli su ukrasti vašu zemlju.”" - kako jaka priča. Sigurno će mi ostati zauvijek u sjećanju.
"svom odbijanju priznanja neznanja Kolumbo je još bio čovjek srednjeg vijeka. Vjerovao je da poznaje čitav svijet, u čemu ga nije uspjelo razuvjeriti čak ni vlastito epohalno otkriće." - čovjek otkrio Ameriku i nije htio vjerovati da je to tako jer je mislio da bi on to znao da postoji tako kopno u blizini, za njega je to bila Indija.
"Nacionalna fronta, nizozemska Stranka za slobodu, austrijska Alijansa za budućnost i njima slične tvrde kako zapadnu kulturu, u obliku u kojem se razvila u Europi, rese demokratske vrijednosti, tolerancija i jednakost spolova, dok muslimansku kulturu, koja se razvila na Bliskom istoku, odlikuju hijerarhijska politika, fanatizam i mizoginija. Budući da su te dvije kulture tako različite, i s obzirom na to da mnogi muslimanski doseljenici nisu spremni (a možda ni sposobni) prihvatiti zapadne vrijednosti, ne bi im se ni smio dopustiti ulazak, jer bi mogli zakuhati unutrašnje sukobe i potkopati europsku demokraciju i liberalizam." - Sad su razlike kulturološke, nisu više zbog boje kože ili nacije.
"Smith nam zapravo veli da je pohlepa ustvari dobra, i da ću ja, bogateći se, svima donijeti blagodat, a ne samo sebi."
"Egoizam je altruizam."
"U Smithovoj priči ljudi se bogate ne perušanjem svojih bližnjih, nego povećavanjem ukupne veličine kolača. A kad kolač raste, to je na svačiju dobrobit."
"Prema novoj kapitalističkoj vjeri, prva i najsvetija zapovijed glasi: “Profiti dobiveni proizvodnjom moraju se reinvestirati radi njezina povećanja.”"
"I baš se zato kapitalizam i zove “kapitalizam”. Kapitalizam pravi razliku između “kapitala” i pukog “bogatstva”. Kapital se sastoji od novca, dobara i resursa koji se ulažu u proizvodnju. Bogatstvo se s druge strane zakapa u zemlju ili trati na neproduktivne djelatnosti."
"Osim toga su Britanci zatražili i dobili vlast nad Hong Kongom, koji im je potom nastavio služiti kao sigurna baza za trgovanje drogom. (Hong Kong je u britanskim rukama ostao sve do 1997.)"
"Postupanje sa živim stvorenjima, obdarenim složenim emotivnim svijetom, kao sa strojevima kod njih zacijelo ne izaziva samo fizičku nelagodu nego i jak društveni stres i psihološku frustraciju." - opisuje brutalno postupanje sa životinjama u svrhu hrane ljudima gdje se životinje tretiraju kao objekt.
"Godine 1700. svijet je udomljivao nekih 700 milijuna ljudi. Godine 1800. već nas je bilo 950 milijuna. Do 1900. taj smo broj već uspjeli podvostručiti, digavši ga na 1,6 milijardi. I do 2000. učetverostručiti na 6. A danas nam do 7 milijardi sapiensa fali još samo dlaka."
"Mnoga kraljevstva i carstva uistinu su bila tek nešto više od velikih reketarskih organizacija."
"Jezivo je i razmišljati o tome što bi se dogodilo da se Gorbačov ponio kao srpsko vodstvo— ili poput Francuza u Alžiru." - prilikom raspada komunizma.
"U tom je pogledu brak posebno važan. Mnoštvo je studija otkrilo postojanje vrlo tijesne korelacije između dobrog braka i visokog subjektivnog zadovoljstva, kao i između lošeg braka i bijednog stanja duha."
"I tako su naši srednjovjekovni predci bili sretni zato što su pronašli smisao života u kolektivnoj obmani o zagrobnom životu? Da. Sve dok im netko nije rasplinuo te fantazije, zašto i ne bi bili? Koliko mi možemo znati, gledano s čisto znanstvenog stajališta, ljudski život nema apsolutno nikakvog smisla. Ljudi su plod slijepog evolucijskog procesa koji djeluje bez cilja i bez svrhe. Naši čini nisu dio nikakvog božanskog kozmičkog plana, i kad bi se planet Zemlja sutra ujutro razletio u komade, svemir bi nastavio raditi svoj posao kao da se baš ništa nije dogodilo. Bar koliko mi u ovom trenutku možemo znati, ljudska subjektivnost ne bi nikom pofalila." - HLADNOKRVNO.
"Postignuti spokoj tako je dubok da ga ljudi koji život provode u grozničavom trčanju za ugodnim osjećajima jedva mogu i zamisliti. Zamislimo da neki čovjek desetljećima stoji na morskoj obali, pa prihvaća neke “dobre” valove i pokušava spriječiti njihovo rasipanje, istodobno odgurujući “loše”, braneći im da mu se približe. I tako taj čovjek iz dana u dan stoji na obali, dovodeći se do ludila tim jalovim trudom. I onda napokon sjedne na pijesak, i odsad samo pušta valove da dolaze i odlaze kako im se svidi. Kakvo olakšanje!"
"I doista, budući gospodari svijeta od nas će se vjerojatno razlikovati više no mi od neandertalaca. Dok smo mi i neandertalci bar ljudi, naši će nasljednici biti nalik bogovima."
View all my reviews